Ovaj Filozofijski rječnik izlazi kao dodatak Filozofskoj hrestomatiji Matice hrvatske. Nastao je iz potrebe koju nameće prvenstveno sama ta hrestomatija, a onda i mnogobrojna ostala filozofska literatura koja kod nas nailazi na sve veći krug čitalaca.

Danas se za filozofijske knjige i rasprave ne zanimaju samo oni koji se specijalno bave tom strukom, nego i mnogo širi naši obrazovani krugovi, pa se tako izdavanje filozofijskog rječnika nametnulo kao neminovni kulturni zadatak naše današnjice.

Ovaj rječnik nije dobio ni opseg ni oblik enciklopedijskog rječnika, jer je njegov zadatak mnogo skromniji. On treba da obuhvati filozofijske pojmove u njihovu ekstenzitetu, a da pri tom u njihovoj obradbi ne ulazi u njihovu mnogostruku kritičku eksplikaciju, jer bi ona nekoga tko se tom strukom pobliže ne bavi mogla više zbuniti nego informirati.

Rječnik stoga nije pisan u obliku rasprava za stručnjake, nego u obliku informacija o osnovnom značenju pojedinih filozofijskih pojmova. Izuzetak čine pojmovi s područja di-jelaktičkog i historijskog materijalizma kao i oni njima suprotni (npr. idealizam, solipsizam, spiritualizam i sl.) kod kojih nisu izostale ni nužne kritičke napomene.

Osnovno značenje mnogih filozofijskih termina koji su ušli u svakidašnji kolokvijalni govor valjalo je adekvatno protumačiti, jer im je u svagdašnjoj upotrebi iskrivljen smisao.

Na drugoj strani ima u filozofijskoj literaturi mnoštvo termina koji su specifično filozofijski, pa je njihovo objašnjenje za pripremu filozofijskoga studija, imajući u vidu širok krug čitalaca, bilo bezuvjetno potrebno.

U rječniku je obrađeno oko 3000 filozofijskih termina. Rječnik ima i zadatak da fiksira našu terminologiju, koja je još daleko od toga da bude sređena. Kad se radilo o različitim, ali istoznačnim terminima (npr. osjetilo—čulo, predodžba-predstava, bit—suština i sl.) oba su termina navedena, ali je na jednom mjestu njihovo značenje protumačeno, a na drugom je mjestu istoznačni termin upućen (v.) na onaj prvi koji smo smatrali boljim i koji je dublje ušao iz naše ne odviše stare filozofske tradicije u našu suvremenu upotrebu.

Kritički će čitalac primijetiti da su pojmovi istočnih naroda obrađeni opsežnije nego oni evropskoga kruga. To je učinjeno stoga jer su oni potpuno nepoznati našoj javnosti i prvi put se kod nas objašnjavaju, pa ih je trebalo svestranije izložiti.

Ako izuzmemo kraća tumačenja filozofijskih pojmova, koja nalazimo kao dodatke nekim izdanjima filozofijskih udžbenika, onda možemo reći da je ovo prvi filozofijski rječnik koji izlazi u Hrvatskoj. U jugoslavenskim okvirima izašao je prije ovoga posve mali rječnik prof. Svetislava Marića godine 1932. u Novom Sadu.

Posluži li ovaj rječnik onima koji žele čitati filozofijsku literaturu, onda će ispuniti zadatak koji mu je namijenjen.

ifile
megaupload
Password: uztranslations